Riđovka (Vipera berus bosniensis), zmija je otrovnica iz porodice ljutica.

Opis vrste:Odrasli su obično do 65 cm, rijetko do 80 cm (čak 90 cm), ženke su veće od mužjaka. Rep je 1/5-1/6 ukupne duljine tijela. Tijelo je deblje, ima spljoštenu "njušku" (ravnu, nije uzdignuta, ali ponekad može biti blago uzdignuta). Većina riđovki ima jasnu cik-cak liniju na leđima. Ta je obično bez blijeđe centralne linije (kao kod nekih drugih sličnih ljutica). U rijetkim slučajevima cik-cak linija je ravnih rubova, isprekidana, blijeda ili čak je nema. Temeljna boja tijela varira: mužjaci su vrlo kontrastno obojani (naročito u proljeće), u pravilu bijelkasti ili blijedo sivi s intenzivnim crnim uzorcima. Ženke su smeđkaste ili crvenkaste s tamnim uzorcima. Postoje i druge kombinacije boja (sivo-smeđa...) i mogući su potpuno crni (melanistički) oblici (u polarnim područjima 50% populacije može biti melanističko). "Malci" su često crvenkasti. Trbuh je siv, sivo-smeđ, crn, nekad s bijelim pjegama. Vrh repa je žut, narančast ili crven odozdo.

vipera berus bosniensis

 

 

 

 

 

Stanište:Susreće se na vrlo raznolikim tipovima staništa, naročito na sjeveru rasprostranjenosti. Tu se nalazi na barama, ravnicama, otvorenim šumama, rubovima polja, živicama, močvarnim livadama, čak i slanim močvarama. Na jugu se češće susreće na planinskim područjima, nizinama...

Prehrana:Mali sisavci, ptice, gušteri i žabe također, bebe se hrane bebama glodavaca, malim gušterima i žabama. Kada jedna riđovka ubije plijen, druga može doći i probati ga oteti i onda se bore kao mužjaci u sezoni parenja.

Razmnožavanje:Mužjaci se bude ranije iz hibernacije i odlaze na lokacije za razmnožavanje ranije. Za vrijeme udvaranja pokušavaju otjerati suparnike glasnim siktanjem i nasrtajima, nakon čega oba suparnika mogu dignuti prednji dio tijela i uvijaju se jedan oko drugoga, pokušavajući pritisnuti protivnikovu glavu uz tlo. Obično pobijedi veći mužjak.
Mužjak i ženka pritisnu svoja tijela zajedno (predigra) prije parenja s uzdignutim repovima, proces koji može trajati 2 sata. Mužjak često ostane s jednom ženkom kroz nekoliko dana i s njom se pari nekoliko puta, ali ipak se znade pojaviti "mnogoočinstvo".Rodi 3-18 malih koji sazriju za 3-4 godine.Može doseći starost od 10 godina.

vipera berus bosniensis - crna forma

Otrov:Snažno djeluje, ali ugrizi nisu toliko opasni kao kod talijanske ljutice (Vipera aspis) i poskoka. Očnjaci odrasle riđovke su dugi oko 4 mm.Kod ljudi ugriz izaziva bol, oticanje, razaranje okolnog tkiva, u kasnijim fazama može se javiti mučnina i povraćanje. Zdravim odraslim osobama ugriz nije opasan po život, ali se ipak preporuča liječnička pomoć. Ljudske smrti su jako rijetke.Bosanska riđovka (V. b. bosniensis) ima jaći otrov od obične riđovke (V. b. berus).

Znate li

Pomladak je u Zoološkom vrtu grada Zagreba dobilo čak deset zmija otrovnica – dvije riđovke i osam planinskih žutokruga.

ZAGREB  U sklopu istraživanja hrvatskih otrovnica posljednjih je dana u Zoološkom vrtu grada Zagreba na svijet došlo više od 20 zmija, priopćeno je  iz zagrebačkog Zoološkog vrta.
»Pomladak je u Zoološkom vrtu grada Zagreba dobilo čak deset zmija otrovnica – dvije riđovke i osam planinskih žutokruga. Prinova je više od dvadeset, a kako je još nekoliko zmija u visokom stupnju graviditeta, idućih se dana očekuju i novi mladunci«, ističe se u priopćenju.

Zmije u zoološkom vrtu smještene su u sklopu projekta koji se provodi u suradnji s Hrvatskim herpetološkim društvom »Hyla«. Njegova je svrha zaštita triju hrvatskih zmija otrovnica – poskoka, riđovke i planinskog žutokruga. Za potrebe projekta gravidne su zmije posuđene iz prirode i nakon njegova završetka tamo će biti i vraćene.
Kako bi se javnost upoznala s važnošću zaštite hrvatskih otrovnica, sredinom lipnja u izložbenom je prostoru iznad Insektarija postavljena posebna izložba.

»Ljudi strahuju od onoga što ne poznaju. Zato je naša želja bila predstaviti im važnost zmija otrovnica za ravnotežu biološkog sustava. Zmije otrovnice hrane se, među ostalim, skakavcima i miševima, a od ljudi bježe ako su ikako u mogućnosti«, kazao je kurator za zmije, vodozemce i gmazove u zagrebačkom Zoološkom vrtu Ivan Cizelj. Napomenuo je kako se čak i najmlađe zmije otrovnice u slučaju napada brane otrovnim ugrizom.

U prirodi je teško pratiti rasplod zmija, pa je znanstveno istraživanje koje se provodi u zagrebačkom Zoološkom vrtu, iznimno važno. »Zahvaljujući istraživanju dobit ćemo važne znanstvene podatke o leglima hrvatskih zmija otrovnica. Doznat ćemo koliko mladih donose na svijet te kako na njih utječu promjene u njihovim staništima«, istaknuo je stručni suradnik za kralješnjake u Državnom zavodu za zaštitu prirode Dušan Jelić.

Kategorija ugroženosti:Najmanje zabrinjavajuća LC

Hrvatski propisi zaštite vrste:Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - zaštićena vrsta

Fotografije:Mladen Zadravec , Dušan Jelić // Tekst članka:Mladen Zadravec // Tekst : znate li - Izvor: HINA,objavio Novi list 23.08.2011.

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike