Leptiri (Lepidoptera) ,s više od 165 000 vrsta iz 127 porodica, ubrajaju se u najraznolikije kukce na svijetu.Nema potpuno jasne razlike između dnevnih i noćnih leptira - i nikakve znanstvene osnove po kojoj bi se oni razdvajali - ali u pravilu dnevni leptiri imaju kijačasta ticala te su živih boja i lete danju, dok je većina noćnih aktivna noću i tamne su boje.Kod mnogih se prilikom udvaranja ispuštaju u zrak mirisne tvari.

Leptir močvarna riđa

Tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva. Sastavljene oči su polukuglaste, a često imaju i dva jednostavna oka. Ticala su im sastavljena od mnogo članaka, a mogu biti: nitasta, četinasta, pilasta, češljasta, perasta i kijačasta. Prsni kolutići su stopljeni. Noge su im slabašne, a prednje su smanjena u noge za čišćenje. Zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića.

Prednja krila obično su veća od stražnjih. Bez krila, leptiri mogu biti dugi između 3 mm i 7 cm. Najveći među njima, vrste Ornithoptera alexandrae mogu imati raspon krila i veći od 30 cm. Najmanjim leptirom se smatra patuljasti moljac s rasponom krila od svega dva milimetra, dok najveću površinu krila ima Attacus atlas L. iz Jugoistočne Azije.

Kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar)

 

Životni ciklus:U jajetu, koje je prvi razvojni oblik leptira razvija se mlada gusjenica. Ličinke leptira su gusjenice s usnim organima za grizenje, većinom žive na kopnu, a neke u vodi. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima. Na glavi imaju kratka ticala i 4 do 6 jednostavnih očiju. Uz prave noge imaju obično 5 pari panoga (na 3. do 6. i na zadnjem začanom kolutiću). Za leptire je karakteristična potpuna preobrazba (holometabolija) pa između ličinačkog stadija i odrasle jedinke prolaze stadij kukuljice.

Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste na zaštićenu mjestu ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu kukuljicu. Kukuljica se doima mirnom, međutim u unutrašnjosti se odvijaju velike promjene, organi gusjenice se razgrađuju, a izgrađuju se unutrašnji organi leptira. Kad se odrasli leptir izvuče iz zapretka najprije raširi krila da se osuše. Nakon toga je spreman za let. Potpuno razvijeni leptiri žive obično samo kratko vrijeme, ali neki mogu i prezimiti.

Leptiri u Hrvatskoj

Fauna Hrvatske još je uvijek relativno slabo poznata zbog malog intenziteta istraživanja i velike raznolikosti. Danji leptiri su još i relativno dobro istraženi, dok noćni nisu, jer su istraživanja zahtjevnija a i skupina je puno brojnija vrstama.

U Hrvatskoj je do sada zabilježeno oko 190 vrsta danjih leptira (Kučinić i Plavac,2009). Danji leptiri zanimljivi su zbog morfoloških svojstava koja ih svrstavaju među “najljepše” životinjske skupine, pa se ljudi za njih zanimaju, na njima provode različita istraživanja, faunistička, ekološka, etološka, taksonomska, biogeografska, ali i konzervacijsko-biološka, ali i zauzimajući se za njihovu svrsishodnu i djelotvornu zaštitu.Osim toga, oni su predmet interesa brojnih entomologa amatera, kolekcionara, ali i mnogih ljubitelja prirode.

Leptiri Lonjskog polja

Na livadama Lonjskog polja obitava raznoliki svijet kukaca. Među njima su najuočljiviji leptiri, a ovdje ima i nekih vrsta koje su inače vrlo rijetke i ugrožene. Vrlo je malo pisanih podataka o leptirima ovog područja. Područje Lonjskog polja izuzetno je bogato i noćnim leptirima koji se noću skupljaju u velikim rojevima oko uličnih svjetiljki i slijeću na osvjetljene prozore kuća okolnih sela. Neke su vrste i unešene, primjerice japansko paunče – Antherea yamamai, koja se u Americi uzgaja radi dobivanja svile. Ustanovljeno je da im klima ovog područja odgovara, a ima dosta i hrastova lišća za hranu. Sistematski pregled leptira utvrđenih na području Lonjskog polja prikazan je u tablici 1 i tablici 2.

Tablica 1.sistematski pregled danjih leptira (Rhopalocera) utvrđenih na području Lonjskog polja

Porodica Rod Vrsta Narodni naziv Izvor podataka
Lycaenidae Lycaena Lycaena dispar (Haworth, 1803) Kiseličin vatreni plavac Durbešić i Vujčić-Karlo,1993./94.
Nymphalidae Apatura Apatura iris (Linnaeus, 1758) Velika preljevalica
Agynnis Agynnis paphia (Linnaeus, 1758) Srebrnopisana sedefica
Inachis Inachis io (Linnaeus, 1758) Danje paunče
Limentis Limenitis populi (Linnaeus, 1758) Topolnjak
Vanessa Vanessa antiopa (Linnaeus, 1758) Mrtvački plašt
Papilionidae Zerynthia Zerynthia polyxena (Denis & Schiff.1775) Uskršnji leptir www.puo.mzopu.hr

 

Tablica 2. sistematski pregled noćnih leptira (Heterocera) utvrđenih na području Lonjskog polja

Porodica Rod Vrsta Izvor podataka
Arctiidae Syntomis Syntomis phegea (Linnaeus, 1758) Durbešić i Vujčić-Karlo,1993./94.
Lymantriidae Limantria Limantria dispar (Linnaeus, 1758)
Noctuidae
Eustrotia Eustrotia uncula (Clerk, 1759) Kučinić, 1993./94.
Gortyna Gortyna flavago (Denis & Schiff.1775) Durbešić i Vujčić-Karlo,
1993./94.
Plusia Plusia zosimi (Hübner, 1822)

Plusia festucae (Linnaeus, 1758)
Rhizdera
Pyralidae Cataclysta Cataclysta lemnata (Linnaeus, 1758)
Elophyla Elophyla nymphaeata (Linnaeus, 1758) Kučinić, 1993./94.
Nymphula Nymphula stagnata (Donovan, 1806)
Parapoynx Parapoynx stratiotata (Linnaeus,1758)
Saturniidae Antherea Antherea yamamai (Guérin-Méneville,1861) Durbešić i Vujčić-Karlo,
1993./94.

Saturnia Saturnia pyri (Denis & Schiffermüller,1775)

 

bjelopjegavi ovnić (Amata phegea)

Znate li

 

Leptiri nakon parenja na leptiricama ostavljaju kemijski zaručnički prsten zbog kojega one više nisu privlačne drugim mužjacima.Mužjaci leptira iz porodice kupusnog bijelca luče mirisnu tvar metilsalicilat koju nakon parenja prenose na partnericu, kaže Johan Andersson iz Kraljevske tehničke škole u Stockholmu, prenosi agencija DDP.Drugi mužjaci prepoznaju miris i odmah im je jasno da će svi pokušaji parenja biti uzaludni. Znak da je zauzeta na leptirici ostaje sve dok ne položi jaja.Znanstvenici pretpostavljaju da bi se to otkriće uskoro moglo upotrijebiti u borbi protiv tih štetočina.

Fotografije:Mladen Belčić - Klun , Zoran Ožetski // Tekst članka:Wikipedia, Ana Kurbalija (specijalistički rad - leptiri Lonjskog polja tekst i tablice)

dot VODOZEMCI SVIJETA



Žaba ubojica
Nema ni zube, ni ošrte kanđe, ali ne preza od ničeg kako bi zadovoljila svoj čudovišni apetit...

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike