Ptice (Aves), su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja. Ptice su tijekom jure evoluirale od dinosaura podreda Theropoda, a najranija poznata ptica iz kasne jure je Archaeopteryx. Veličinom variraju od sitnih kolibrija do krupnih nojeva. Postoji između 9 i 10 tisuća poznatih vrsta ptica i najraznovrsniji su razred među kopnenim kralježnjacima (Teropoda).

Sova mala ušara

Prehrana i način prehrane
Ptice se hrane raznolikim stvarima, od biljnog nektara, voća biljaka, sjemenja, strvine, [36] i raznih vrsta malih životinja, uključujući i druge ptice. Budući da nemaju zuba, njihov probavni sustav je posebno prilagođen za obradu neusitnjene hrane koju obično gutaju u komadu.
Razne strategije hranidbe koriste sve ptice. Sakupljanje insekata, beskralježnjaka, voća i sjemenja zajednička je svim ptičjim vrstama. Naglo slijetanje sa grana drveća i hvatanje kukaca način je prehrane mnogim pjevicama. Biljnim nektarom hrane se kolibriji (porodica Trochilidae), loriji (podporodica Loriinae), medosasi (porodica Nectariniidae), medojedi (porodica Meliphagidae) i neke druge pjevice imaju prilagođene dugačke četkaste jezike, i u mnogim slučajevima kljunove koji pristaju u suprilagođeno cvijeće.

Let
Let je značajka većine ptica i po njemu se razlikuju od većine ostalih kralježnjaka.Kao glavni način kretanja, let pticama koristi za parenje, prehranu te izbjegavanje i bijeg od grabežljivaca.Ptice imaju razne prilagodbe za letenje, uključujuću lagan kostur, dva velika mišića za let te modificirane prednje udove - krila.Tip letenja za koji je ptičja vrsta sposobna prvenstveno određuju oblik krila i veličina ptice.Mnoge ptice kombiniraju mahanje krilima i jedrenje, koje zahtjeva manji utrošak energije.Oko 40 vrsta ptica nema sposobnost letenja.

 

Perje
Najuočljivija karakteristika koja ptice ističe među ostalim živim bićima je pokrivenost perjem. Perje je epidermalni izrast pričvršćen za kožu koji ima nekoliko funkcija: pomaže u održavanju tjelesne topline štiteći pticu od hladnog vremena i vode, neophodno je za letenje, a također služi za davanje signala, kamuflažu i pokazivanje. Postoji nekoliko tipova perja od kojih svaki ima posebnu zadaću. Perje zahtijeva održavanje i ptice ga svojim kljunovima svakodnevno čiste i uređuju, uklanjajući strana tjelešca i nanoseći sloj voštane izlučevine iz specijalizirane žlijezde koji pomaže u održanju savitljivosti, a također ima i ulogu zaštite protiv mikroba, čime se zaustavljaju bakterije koje uzrokuju raspadanje perja. Taj proces može biti potpomognut i trljanjem perja tijelima insekata koji luče mravlju kiselinu, što je vrlo čest način kojim ptice uklanjaju parazite iz perja. Perje se redovito mitari.



Današnje ptice odlikuju perje, kljun bez zuba, polaganje jaja sa čvrstom ljuskom, visoka stopa metabolizma, srce s dvije klijetke i dvije pretklijetke, te lagan ali jak kostur. Mnoge ptice imaju prednje udove razvijene kao krila kojima mogu letjeti, iako su nojevke i nekoliko drugih, poglavito endemskih otočnih vrsta, izgubile tu sposobnost.

Ptice u Hrvatskoj
Kada se uzme u obzir 78 vrsta ptica koje se gnijezde u Hrvatskoj, a ugrožene su na europskom nivou, hrvatska ornitofauna je među najbogatijima u Europi. Od 387 vrsta ptica, koliko ih je dosad zabilježeno u Hrvatskoj, 233 vrste su gnjezdarice.
U Hrvatskoj su sa značajnim populacijama zastupljene neke u Europi izrazito ugrožene vrste. Razlog su uglavnom velike površine očuvanih staništa. Još uvijek postoje veliki močvarni kompleksi u dolinama Drave i Save, koji su izrazito vrijedni za gniježđenje vrsta vezanih uz vlažna staništa, kao što su: žličarka, čaplje, čigre, štekavac, crna i bijela roda, te orao kliktaš.Ugrožene vrste kao što je kosac, vrsta ovisna o prostranim vlažnim travnjacima, ili patka njorka, koja se gnijezdi uz stare rukavce i ekstenzivne ribnjake, još uvijek su dobro zastupljene  u Hrvatskoj. Prirodna ili umjetna vlažna staništa, posebice šaranski ribnjaci, predstavljaju međunarodno važna područja za migraciju i zimovanje europskih ptica močvarica. Veliki šumski kompleksi bukve i jele u planinskim područjima Hrvatske važni su za brojne vrste sova, te za djetliće, tetrijeba, surog orla i druge. Obalu također naseljavaju neke značajne vrste kao što su bjeloglavi sup, eleonorin sokol, sredozemni galeb i druge vrste.
Ugroženost ptica u Hrvatskoj
Nažalost, gotovo polovica ptica Hrvatske navedena je u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, gdje ih je 86 procijenjeno kao ugroženo, a ostale svrstane u kategorije nisko rizične ili najmanje zabrinjavajuće.Glavni su uzroci ugroženosti hrvatske ornitofaune lov i krivolov, koji utječu na 78,4% ugroženih vrsta.Nestankom močvarnih staništa pogođeno je 43,2% ugroženih ptica, naročito u priobalnom dijelu zemlje. Močvare se još uvijek pretvaraju u obradive površine, čime se nepovratno gube vrijedna staništa za čitav niz ugroženih vrsta ptica.
Ptice Lonjskog polja
Poplavno područje Lonjskog polja vrlo je pogodno za razvoj kukaca koji su glavni izvor hrane većini ptičjih vrsta.Na području Lonjskog polja obitava preko 230 vrsta ptica, od kojih se 150 tu i gnijezdi.Po brojnosti i zastupljenosti vrsta ptica to područje pripada europskim vrijednostima.Dvije su ptice na popisu svjetski najugroženijih vrsta.To su orao štekavac, kao tipični predstavnik poplavnih šuma i kosac - ptica pašnjaka, koja je ugrožena zbog intenzivnog obrađivanja zemlje.

Idi na galeriju fotografija

Znate li

Da li ste se ikada zapitali  zašto ptice lete u jatima?

Štede energiju. Za razliku od ostalih životinjskih vrsta ptice imaju najmanje razvijeno osjetilo okusa, a znanstveno još nije dokazano da sve imaju osjetilo za miris. Kako god bilo jesti se mora. Neke vrste papiga, primjerice, u potrazi za hranom mogu dnevno letjeti više od 500 kilometara.

fotografije:Mladen belčić, Zoran Ožetski // Tekst članka: Wikipedia, zooportal.hr

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike