Vodozemci (Amphibia), su vrlo usko povezani s vodom i većina provodi dio života u vodi, a dio na kopnu.Ove hladnokrvne životinje podijeljene su u tri skupine: daždevnjake i vodenjake, žabe i rijače.Životni ciklus većine vodozemaca uključuje preobrazbu od vodene ličinke (koja diše škrgama) do kopnene odrasle jedinke (koja diše plućima).Uglavnom žive blizu vode u tropskim i umjerenim područjima, iako su se neki prilagodili preživljavanju u suhim i hladnim uvjetima.


Prije 360 milijuna godina vodozemci su postali prvi kopneni kralježnjaci na Zemlji.Prateći evolucijski razvoj životinja, možemo uvidjeti da su se vodozemci fiziološki prvi prilagodili uvjetima života na kopnu, ali su zadržali i prilagodbe za život u vodi.Prilikom prilagođavanja novim uvjetima života morala su se desiti dva velika preokreta ( koraka ) koji su vodili postanku današnjih vodozemaca.Škržni sustav riba morao je biti zamijenjen plućima, a peraje su se morale preobraziti u noge s prstima.Većina znanstvenika smatra da su se vodozemci razvili od riba resopreki koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur preobražen u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima.

Gatalinka

Seobe ( migracije ) tijekom parenja
Većina odraslih vodozemaca živi na kopnu, ali svake se godine vraćaju u vodu kako bi se parili.Parenje je obično potaknuto kombinacijom čimbenika iz okoline, kao što su temperatura, vlažnost zraka i duljina dana.U nekih vrsta dolazi do masovnih seoba odraslih životinja do mjesta za parenje (mrjestilištima).Dokazano je da različite vrste prepoznaju svake godine isto mrjestilište, koristeći se mirisom, sposobnošću orijentacije pomoću sunca te osjećajući male promjene zemljinog magnetskog polja.

Građa tijela
U usporedbi s ostalim kralješnjacima, vodozemci imaju prilično jednostavnu građu tijela, dobro prilagođenu životu u vodi i na kopnu. Većina odraslih vodozemaca ima četiri uda sa četiri prsta na prednjim i pet na zadnjim udovima.Daždevnjaci i vodenjaci imaju relativno malu glavu, dugačko vitko tijelo s kratkim udovima i dugačkim repom.Međutim neki imaju jako male udove s manjim brojem prstiju ili im potpuno nedostaju stražnji udovi.
Većina žaba ima kratko, zbijeno tijelo s velikom glavom, malim prednjim udovima i dugim, snažnim stražnjim udovima.Nemaju rep.Rijači imaju crvoliko tijelo bez nogu, sa zašiljenom glavom i kratkim repom.Osim rijača koji se koriste njuhom, većina vodozemaca koristi se vidom prilikom lova te imaju velike oči koje im pomažu u pronalaženju plijena noću.

Crvoliki vodozemci
Zbog crvolika prstenasta tijela i manjka udova, rijače često zamjenjuju s velikim gujavicama.Uglavnom žive u rahloj zemlji ili u dubokom sloju otpalog lišća u tropskim šumama.

Vodozemci su indikatori okolišnog stresa - budući da im je koža vrlo propusna te kroz nju dišu i uzimaju vodu vrlo su podložni utjecaju raznih zagađivača. Također, ovisno o fazama razvoja, koriste i kopnena i vodena staništa te su pod utjecajem zagađivača u oba tipa staništa.

Na taj način nam mogu poslužiti kao "kanarinci u rudniku" - isto kako su rudari koristili kanarince da bi na vrijeme primijetili prisutnost otrovnih plinova u rudnicima, vodozemci nas mogu upozoriti na opasne uvjete u okolišu koji mogu voditi i do ozbiljnih zdravstvenih posljedica za nas ljude.

Lonjsko polje vodozemci Do danas je opisano oko 4500 vrsta vodozemaca.Najviše ih pripada redu bezrepaca (Anura) s više od 3900 vrsta.

Lonjsko polje vodozemci U hrvatskoj živi dvadesetak vrsta vodozemaca i sve su zakonom zaštićene, osim jestive zelene žabe, koju je dozvoljeno gospodarski iskorištavati uz posebne dozvole.

Lonjsko polje vodozemci Najčešći je razlog ugroženosti vodozemaca uništavanje ili fragmentacija staništa.

Lonjsko polje vodozemci Na području Lonjskog polja obitava 15 vrsta vodozemaca i svi su svojom biologijom vezani za močvarna i vodena staništa.

Idi na galeriju fotografija

Znate li

Jedna vrsta gljivice u posljednje vrijeme uzrokuje masovna ugibanja vodozemaca širom svijeta. Najviše je istražen napad na žabe. Gljivica prodire u kožu i hrani se keratinom na udovima i trbuhu životinja. Množenjem gljivice koža, kroz koju žabe dišu i primaju tekućinu, sve više natiče i dolazi do zastoja u disanju.

Smrtonosna Batrachochytrium dendrobatidis (Bd) napada sve vodozemce i prijeti istrebljenjem svih šest tisuća poznatih vrsta, na svim kontinentima. Nije detaljno istraženo ugibaju li zaražene životinje od gušenja, ulaska otrova kroz oslabljenju kožu, oslabljenja imuniteta ili, što se u zadnje vrijeme spominje kao najvjerojatnije, od zatajenja rada srca.

CIJELI ČLANAK ( t-portal )

Fotografije: Zoran Ožetski, Denis Lešić  // Tekstovi: Hyla.hr, T-portal, Wikipedia

dot VODOZEMCI SVIJETA



Žaba ubojica
Nema ni zube, ni ošrte kanđe, ali ne preza od ničeg kako bi zadovoljila svoj čudovišni apetit...

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike