Vodozemci (Amphibia), su vrlo usko povezani s vodom i većina provodi dio života u vodi, a dio na kopnu.Ove hladnokrvne životinje podijeljene su u tri skupine: daždevnjake i vodenjake, žabe i rijače.Životni ciklus većine vodozemaca uključuje preobrazbu od vodene ličinke (koja diše škrgama) do kopnene odrasle jedinke (koja diše plućima).Uglavnom žive blizu vode u tropskim i umjerenim područjima, iako su se neki prilagodili preživljavanju u suhim i hladnim uvjetima.

Prije 360 milijuna godina vodozemci su postali prvi kopneni kralježnjaci na Zemlji.Prateći evolucijski razvoj životinja, možemo uvidjeti da su se vodozemci fiziološki prvi prilagodili uvjetima života na kopnu, ali su zadržali i prilagodbe za život u vodi.Prilikom prilagođavanja novim uvjetima života morala su se desiti dva velika preokreta ( koraka ) koji su vodili postanku današnjih vodozemaca.Škržni sustav riba morao je biti zamijenjen plućima, a peraje su se morale preobraziti u noge s prstima.Većina znanstvenika smatra da su se vodozemci razvili od riba resopreki koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur preobražen u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima.

Vodozemci su indikatori okolišnog stresa - budući da im je koža vrlo propusna te kroz nju dišu i uzimaju vodu vrlo su podložni utjecaju raznih zagađivača. Također, ovisno o fazama razvoja, koriste i kopnena i vodena staništa te su pod utjecajem zagađivača u oba tipa staništa.

Na taj način nam mogu poslužiti kao "kanarinci u rudniku" - isto kako su rudari koristili kanarince da bi na vrijeme primijetili prisutnost otrovnih plinova u rudnicima, vodozemci nas mogu upozoriti na opasne uvjete u okolišu koji mogu voditi i do ozbiljnih zdravstvenih posljedica za nas ljude.

Do danas je opisano oko 4500 vrsta vodozemaca.Najviše ih pripada redu bezrepaca (Anura) s više od 3900 vrsta.

U hrvatskoj živi dvadesetak vrsta vodozemaca i sve su zakonom zaštićene, osim jestive zelene žabe, koju je dozvoljeno gospodarski iskorištavati uz posebne dozvole.

Najčešći je razlog ugroženosti vodozemaca uništavanje ili fragmentacija staništa.

Na području Lonjskog polja obitava 15 vrsta vodozemaca i svi su svojom biologijom vezani za močvarna i vodena staništa.

Jedna vrsta gljivice u posljednje vrijeme uzrokuje masovna ugibanja vodozemaca širom svijeta. Najviše je istražen napad na žabe. Gljivica prodire u kožu i hrani se keratinom na udovima i trbuhu životinja. Množenjem gljivice koža, kroz koju žabe dišu i primaju tekućinu, sve više natiče i dolazi do zastoja u disanju.

Smrtonosna Batrachochytrium dendrobatidis (Bd) napada sve vodozemce i prijeti istrebljenjem svih šest tisuća poznatih vrsta, na svim kontinentima. Nije detaljno istraženo ugibaju li zaražene životinje od gušenja, ulaska otrova kroz oslabljenju kožu, oslabljenja imuniteta ili, što se u zadnje vrijeme spominje kao najvjerojatnije, od zatajenja rada srca.

CIJELI ČLANAK ( t-portal )

Fotografije: Zoran Ožetski, Denis Lešić  // Tekstovi: Hyla.hr, T-portal, Wikipedia