Crveni mukač

 

 

 

 

 

Crveni mukač (Bombina bombina), ovaj markantni vodozemac ima zeleno do svjetlo zelena leđa prošarana tamnim mrljama i narančast, pa do jarko crveni abdomen sa tamnim šarama. Koža im je umjereno naborana a oči visoko smještene i prilagođene životu i u vodi. Noge i plivajuće kožice su im tamne do crne boje.Ova žaba je blago toksična, ponekad i za ljude. Kada mijenja svoju kožu crevni mukač se napuhne i uz kašljući zvuk je počne podirati i uz pomoć ustiju skidati te na posljetku pojesti kao obrok.

Opis vrste: Mala bezrepa zdepasta životinja hrapave kože i kratkih nogu, dugačka do 5 cm. Odozgora su tamno maslinaste boje, a odozdola crne s narančastim mrljama. Mužjaci imaju unutarnju vokalnu vrećicu (rezonator). Glasaju se često u zborovima, danju i uvečer odzvanjajućim, tugaljivim „uup ... uup ... uup“, otprilike jedan zov svakih 1,5–4 sekunde.
Ličinke su punoglavci jednolične smečkaste boje. Repna peraja ima mrežastu teksturu.
Smeđa jaja su pojedinačna ili u rahlim nakupinama do 30.

Stanište: vodena vrsta koja odabire bistre trajne stajaćice ili spore tekućice u nizinskim područjima. Zadržava se u plićacima i uz obalu, često u velikom broju.

Životni ciklus: Mužjaci zovom privlače ženke, koje zatim obuhvaćaju oko bokova prednjim nogama. Ženka polaže jaja, a mužjak ih pritom oplođuje. Sveukupno ona položi do 300 jaja, nejčešće među vodenu vegetaciju, ali i slobodno na dno. Iz njih izlaze punoglavci koji narastu do 45 mm. Krajem ljeta i početkom jeseni preobraze se u male mukače dugačke 10-15 mm. Spolnu zrelost dostižu sa 2-4 godine, ženke kasnije od mužjaka. Mogu doživjeti 12 godina u prirodi, a u zatočeništvu i 20.

Prehrana i predatori: Ličinke su biljojedne te se hrane algama i vodenim biljem. Mladi i odrasli jedu račiće, vodene puževe, vodene ličinke kukaca i vodene kukce, ali se mogu hraniti i na kopnu kad uzimaju kopnene vrste istih skupina.
Ličinke su hrana ličinkama vodenih kukaca, vodenim kukcima, gmazovima, pticama i malim sisavcima. Koža preobraženih mukača luči otrovne tvari koje ih čine nejestvima za mnoge vrste. Suočeni s napadačem, često se uvrću ili preokreću, pokazujući jarko obojen trbuh, signal da su otrovni. Unatoč tome, neke vrste gmazova, ptica i sisavaca hrane se mukačima (npr. gak).

Kategorija ugroženosti:Gotovo ugrožena vrsta NT

Hrvatski propisi zaštite vrste:Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - strogo zaštićena svojta

autor članka: Tea Šilić, dipl. ing. biologije // fotografije:ime autora je na fotografijii // izvorni tekst preuzet sa: www.hyla.hr

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike