Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra), poznat i kao šareni daždevnjak je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.
Tijelo mu je u različitom stupnju prekriveno žutim točkama ili crtama. Neki primjerci mogu biti gotovo sasvim crni, dok kod drugih može prevladavati žuta boja. Ponekad se mogu naći i nijanse crvenog i narančastog. Vlažna koža omogućuje mu život u staništima blizu vode ili pod zaštitom na vlažnom tlu, najčešće u šumama.
Žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Stoga i više vole sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekrivreni listopadnom ili miješanom šumom, sa vodotocima. Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći. Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 m/nm. Provode mnogo vremena u zaštićenim skrovištima.

Opis vrste:Tijelo je izduženo sa četiri noge podjednake dužine. Krupne je i robusne građe te može dostići dužinu od 25 cm iako je većina primjeraka kraća od 20 cm. Boja kože je crna sa jarko žutim do narančastim pjegama. Ličinke su duge 20 do 75 mm. Imaju vanjske škrge i četiri noge.

Stanište:Odabiru vlažna i sjenovita staništa. Najviše im odgovaraju zaštićeni obronci prekrivreni listopadnom ili miješanom šumom, sa vodotocima. Najčešće žive na nadmorskim visinama do 800 m. Provode mnogo vremena u zaštićenim skrovištima. Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći.

Životni ciklus:Parenje se odvija na kopnu pri čemu mužjak ispušta paketić sperme (spermatofor) na tlo i namješta na njega kloakalno područje ženke. Ženka zadržava jaja u tijelu 6 do 8 mjeseci, te u vodu ispušta 30 – 70 već razvijenih ličinki. Najčešće za to odabire čiste, hladne, potoke. U nedostatku boljeg staništa, može položiti ličinke i u stajaćice.
Mlade jedinke postaju sposobne za parenje nakon 2 – 4 godine. U prirodi mogu doživjeti 20 godina, a u zatočeništvu 50.

Prehrana i predatori:Odrasli se hrane beskralješnjacima šumskog tla, najčešće gujavicama, puževima i kukcima. Odrasli daždevnjaci imaju otrovne žlijezde u vidu parotidnih žlijezda i četiri reda otrovnih žlijezda duž tijela. Otrov iritira usta i oči napadača te ih većina životinja izbjegava. Tome pripomaže i upozoravajuća obojenost daždevnjaka.
Ličinke se hrane sitnim vodenim beskralješnjacima kao što su račići, kolutićavci i ličinke kukaca. Nisu otrovne, pa služe kao hrana ribama, gmazovima (barska kornjača, bjelouška), pticama, manjim sisavcima, pijavicama te vodenim kukcima i ličinkama kukaca.

Kategorija ugroženosti:Najmanje zabrinjavajuća LC

Fotografije: Denis Lešić // Tekst: Hrvatska herpetološka udruga Hyla

Za registrirane korisnike