Močvarna smeđa žaba

Vodozemci::Močvarna smeđa žaba

Močvarna smeđa žaba (Rana arvalis), je srednje velika bezrepa životinja čvrste građe, duljine do 8 cm. Stražnje noge su snažne i znatno duže od prednjih. Oči imaju vodoravnu zjenicu. Glatka koža je sivkasta, žućkasta ili smeđa sa tamnim uzorkom koji uključuje tamnosmeđu masku preko svakog oka. Trbuh je najčešće svijetli i bez mrlja. Mužjaci imaju parne vokalne vrećice ispod grla i za vrijeme parenja poprime plavu boju. Mužjaci zovu iz vode, u zborovima, zvukovima koji podsjećaju na ispuštanje zraka iz potopljene boce: „voup, voup, voup“.Ličinke su mali punoglavci, tamni s leđa i svjetli odozdola. Peraja započinje na sredini tijela.Siva do crnkasta jaja su u krupnim kuglastim želatinoznim nakupinama, položene na dno, a kasnije isplutaju na površinu.

Stanište i aktivnost
Kopnena vrsta koja nastanjuje otvorene šume, stepe, travnjake, močvare i polja nižih područja. Na južnom rubu raspostranjenosti živi blizu vodenih tijela. Razmnožava se u stajaćicama različite veličine, do 2 m dubine. Aktivni su noću, ali mogu biti aktivni i danju, posebno u vrijeme razmnožavanja. Kreću se skakanjem.

Životni ciklus
Razdoblje parenja je u rano proljeće i traje kratko. Mužjaci ženke privlače glasanjem, te ih hvataju oko prsa prednjim nogama. Ženka polaže jaja, a mužjak ih pritom oplođuje. Sveukupno ona položi do 500-3000 jaja, u jednoj ili rjeđe dvije nakupine. Iz njih izlaze punoglavci koji narastu do 4,5 cm dužine s repom. Spolnu zrelost dostižu za oko 3-5 godine. Mogu doživjeti 11 godina u prirodi. Ženke postaju spolno zrele kasnije i žive duže od mužjaka.

Prehrana i predatori
Ličinke su biljojedne, te se hrane algama i vodenim biljem, ali uzimaju i mikroskopske životinje. Mladi i odrasli hrane se na tlu, pri čemu jedu puževe, mrave, kornjaše, gujavice, stonoge, gusjenice, ličinke muha i druge beskralješnjake koji se kreću tlom.Ličinke su hrana ličinkama vodenih kukaca, vodenim kukcima, vodenjacima, gmazovima, pticama i malim sisavcima. Odrasli su dio prehrane mnogih vrsta gmazova, ptica i sisavaca.

Obojenost mužjaka
Plava obojenost sasvim je normalna pojava u životu jednog mladog mužjaka močvarne smeđe žabe, koji svojom bojom želi svim prisutnim ženkama jasno i glasno reći da je spreman za parenje. Cijela priča ustvari započinje krajem zime (ožujak, travanj), kada dnevne temperature dosegnu 15-17˚C te se mužjaci i ženke žaba počinju okupljati radi parenja. Radi privlačenja ženki mužjaci postupno mijenjaju boju, iz normalne smeđe-crvenkaste s tamnim pjegama, u tamno-ljubičastu a konačno i u nebeskoplavu. Što je savršenija plava boja mužjaka to će više ženki privući i time si osigurati više potomstva. Mužjaci se ujedino služe i glasanjem karakterističnim samo za ovu vrstu, čime se partneri prepoznaju.

BROŠURA - PLAVE ŽABE

Kategorija ugroženosti:Najmanje zabrinjavajuća LC

Hrvatski propisi zaštite vrste:Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - strogo zaštićena svojta

autor članka: Tea Šilić, dipl. ing. biologije // fotografije: Zoran Ožetski // članak preuzet sa web stranice: zasticenevrste.azo.hr

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike