Smeđa krastača

 

 

 

 

 

Smeđa krastača (Bufo bufo), jedan je od najrasprostranjenijih vodozemaca u Europi, smeđa krastača je robusna životinja s bradavicama ili bodljama na koži.Različitih je boja:od smeđe do zelene ili ciglaste, a ženke su mnogo veće od mužjaka, osobito u proljeće, kada su pune jaja.U vrijeme parenja mužjaci i ženke okupljaju se u barama, a nakon parenja ženke omotaju vrpce s jajima oko podvodnog bilja.Ostatak godine ova krastača provodi dalje od vode, hraneći se kukcima, puževima i drugim manjim životinjama.Uglavnom je noćna životinja koja se danu skriva ispod srušenog drveća i na drugim vlažnim mjestima.

Opis vrste: velika bezrepa životinja robusna tijela, dužine do 15 cm. Zlatne ili bakrene oči imaju vodoravnu zjenicu. Iza očiju nalaze se uočljive nakupine otrovnih žlijezda u obliku polumjeseca (paratoidne žlijezde). Koža može biti bilo koje nijanse smeđe boje, jednobojna ili posuta tamnijim mrljama. Na površini se nalaze sitne kvržice,a može biti suha na dodir. Mužjaci nemaju vokalnu vrećicu i znatno su manji od ženki. Od nasrtanja drugih mužjaka brane se ispuštanjem hrapavog visokog „kvuark-kvuark-kvuark“, koji se često čuje. Rjeđe se čuje zov, koji je dublji.
Ličinke su sitni, odozgora crni punoglavci zaobljenog vrha repa. Često plivaju u velikim jatima.
Crna jaja su u dugačkim trakama omotanim oko vodene vegetacije, najčešće poslagana u dva reda.

Stanište: vrlo raširena i prilagodljiva kopnena vrsta. Nastanjuje šumska staništa, šikare i druga područja sa bogatom vegetacijom, no najčešće izbjegava veliak otvorena područja. Može se naći i u staništima s jakim ljudskim utjecajem kao što su parkovi, vrtovi i voćnjaci. Najaktivniji su noću, a kreću se obično hodanjem. Mrijeste se u stajaćicama i sporotekućim dijelovima tekućica.

Životni ciklus: Razdoblje parenja je u proljeće, i tada putuje u vodu u velikim brojevima. Mužjaci stižu prvi, te ženke koje pristižuhvataju oko prsa prednjim nogama. Ženka polaže jaja, a mužjak ih pritom oplođuje. Sveukupno ona položi do 3000–8000 jaja. Iz njih izlaze punoglavci koji narastu do 4 cm dužine s repom. Za preobrazbu u odrasle životinje potrebno im je 1,5 do 2,5 mjeseca. Spolnu zrelost dostižu za 3 do 7 godina. Mogu doživjeti 10 godina u prirodi i 36 u zatočeništvu.

Prehrana i predatori: Ličinke su biljojedne, te se hrane algama i vodenim biljem, ali uzimaju i mikroskopske životinje. Mladi i odrasli hrane se na tlu, pri čemu jedu puževe, mrave, kornjaše, gujavice, stonoge, gusjenice, ličinke muha i druge beskralješnjake koji se kreću tlom, pri čemu osobito velik dio prehrane odraslih čine mravi.
Zbog izlučina kože odrasli, jaja i ličinke su neukusni najvećem broju predatora, iako su neki neosjetljivi, kao bjelouška.

Kategorija ugroženosti:Najmanje zabrinjavajuća LC

Hrvatski propisi zaštite vrste:Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - zaštićena svojta

autor članka: Tea Šilić, dipl. ing. biologije // fotografije: Zoran Ožetski // članak preuzet sa web stranice: zasticenevrste.azo.hr

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike