Antika, Srednji vijek

Područje je naseljeno od antičkih vremena na potezu između antičkih gradova Siska -Slavonskog Broda - Sremske Mitrovice (Siscia-Marsonia-Sirmium), uz prometni koridor koji
se formirao dolinom rijeke Save i po kojem su građene magistralne rimske ceste (via Flavia) kao i lokalna prometna mreža. Ujedno je i Sava korištena kao plovni put. Na području Parka
iz tog razdoblja su antički lokaliteti: Osekovo – Ciglenica (nalaz arhitekture) i Jasenovac (nalaz antičkog materijala i prijelaz preko Save). U srednjem vijeku naseljavanje područja odvijalo se u širem prostoru na povišenom terenu, u podbrežju rubnog gorja. Naseljavanje je bilo ograničeno zbog poplava i močvarnog područja, a komunikacija se odvijala starom mrežom puteva i vodom.

Vojna granica

U razdoblju između 15. i 17. st. obilježenom turskim osvajanja Europe i obrane Hrvatske od prodora Turaka, stanovništvo zbog opasnosti napušta područja Posavine i Moslavine i bježi
prema sjeveru u sigurnije krajeve. Grade se vojne utvrde, stražarnice i organizira se sustav obrane Vojne granice (Vojna krajina). Granica između Civilne Hrvatske pod jurisdikcijom
hrvatskog bana i Vojne granice pod direktnom upravom vojne general komande u Beču bila je rijeka Lonja i dijeli područje Parka prirode na dvije cjeline s različitim sustavom upravljanja.Vojna krajina, kao pogranično područje pod vojnom upravom Habsburške monarhije, ima zaseban status od 15. st. do razvojačenja 1881. Nakon prestanka turskih osvajanja tijekom 18. i 19. st. formiraju se obostrano uz tok rijeke Save današnja naselja Lonjskog polja. Područje je u tom razdoblju sustavno naseljavano zbog potrebe za revitalizacijom kraja. Stanovništvo se bavi obradom zemlje, stočarstvom i eksploatacijom šuma.Prvenstvena uloga Vojne krajine je obrana zemlje od turske opasnosti, no od 18. stoljeća sve je važnija njezina funkcija sanitarnog kordona, održavanog radi sprečavanja širenja epidemija,osobito kuge. Reorganizacijama u 18. stoljeću Vojna krajina funkcionira kao zasebno upravno-sudsko područje. 1806. ozakonjena su prava i obaveze krajišnika. Kao svojevrstan specifikum u povijesti, Vojna krajina djeluje kao velika vojarna Monarhije. Feudalni odnosi ukinuti su u 17. st. (drugdje u Europi 1848.); krajišnik je slobodan vojnik-seljak i posjednik zemlje s vojnom obvezom.Uređenje Granice i ujednačavanje njezina ustroja započelo je u prvoj polovici 18. st., nakon što je mir u Srijemskim Karlovcima 1699. dao potrebne uvjete.Od druge polovice 18. st. uređuju se društvene i ekonomske prilike u Granici: protjerani su razbojnici, osnivaju se škole, grade skladišta, potiče se seosko gospodarstvo. Početkom 19. st.ustanovljen je status vojnika, vojne vježbe i vojne discipline, podjela oružja i kožne opreme;propisana je vojna odora umjesto narodne nošnje. Krajiške su pukovnije dobile status državnih pukovnija, a po hijerarhiji dolazile su odmah iza habsburške stajaće vojske.

20.stoljeće

Ovo tipično poljoprivredno područje doživljava najveći prosperitet između dva rata. Nakon Drugog svjetskog rata područje stagnira zbog politike usmjeravanja razvoja na industrijsku
proizvodnju i veće gradove.

Izvor:PP-Lonjsko polje ,plan upravljanja.

Foto savjet

Foto savjet

članak Fotografiranje prirode
Svaki fotograf - ljubitelj prirode zna da fotografiranje prirode otvara veoma široko područje.Fotografija prirode podrazumijeva krajolik sa svim svojim posebnostima,biljnim i životinjskim vrstama koje u njemu obitavaju.

Svijet kukaca

Kukci lonjskog polja

članakSvijet kukaca
Kukci (Insecta), su najuspješnije životinje na svijetu.U njihovu razredu ima više vrsta nego u bilo kojem drugom: otkriveno je preko milijun vrsta, ali se smatra da je stvarni broj između 5 i 10 milijuna.Bez kukaca ne bi postojali ni mnogi drugi oblici života.

Izdvojeno

Kosac

članak Kosac - kako mu pomoći ?
Često se njegovo glasanje čuje istodobno s glasanjem prepelica. Obzirom daje kosac nešto veći nazivaju ga i "kraljem od prepelica", a to je i prijevod njegovog njemačkog i talijanskog imena.

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike